Centar za kulturnu dekontaminaciju, Biraninova 21, Beograd 3610270, 3610954, 681422, www.czkd.org.yu, info@czkd.org.yu

Sreda, 15. jun

20:00 Svečano otvaranje skupa

Četvrtak, 16. jun

10:00-14:00
POETIKA. Prvi dan okruglog stola pisaca:
Laslo Blašković, Kiš, književni junak
Balša Brković, Konsenzus o tri slova
Andej Stasiuk, Putovati znači živeti
Igor Štiks, Pozdrav iz desetog arondismana - "s ljubavlju i oštrinom"
Kšištof Varga, O lucidnosti
Nenad Veličković, Poređenja u romanu "Bašta, pepeo"
Milan Đorđević (moderator), Pesnik Danilo Kiš
19:00
IZMEĐU POETIKE I POLITIKE, knjievno veče učesnika skupa, otvoreno za publiku, Moderator: Vladimir Arsenijević

Petak, 17. jun

10:00-14:00 POLITIKA, Drugi dan okruglog stola pisaca:
Zoran Đerić: Bezdomnost Danila Kiša, ili: Homo viator izmeu homo politicusa i homo poeticusa
Muharem Bazdulj, Najljepše prič istina: poetika kao po-etika
Alaksandar Hemon, Poetika kao politika u "Enciklopediji mrtvih"
Vladimir Bacunov, Da li će junaci Danila Kiša progovoriti ruski?
Fatos Lubonja, Kada pisac ne mož da kaž istinu, bolje je da ćuti
Mihajlo Pantić O formama angažana u Kišovom delu
Vladimir Arsenijević(moderator), Bašta, pepeo, pepeo, pepeo
19:00
IZMEĐU POETIKE I POLITIKE Književno veče učesnika skupa, otvoreno za publiku, Moderator: Milan Đorđević
U nastavku programa: projekcija III epizode iz TV serije "Goli život", autora Danila Kiša i Aleksandra Mandića (1989), uvodna reč: A. Mandić

Pomogli:
Ministarstvo za kulturu Republike Srbije
Sekretarijat za kulturu Skupštine grada Beograda
Fomd za otvoreno društvo Srbije
Ambasada Republike Poljske u Beogradu

Danilo Kiš (1935-2005)
Između poetike i politike",
CZKD, Beograd, 15.-18. jun 2005. godine

Spisak i biografije učesnika

Vladimir Arsenijević rođen je 1965. godine u Puli. Za svoj prvi roman "U potpalublju" (Rad, 1994) dobio je NIN-ovu nagradu kao najmlađi laureat u istoriji ove nagrade. Roman "U potpalublju" preveden je na engleski, nemački, francuski, italijanski, švedski, danski, norveški, češki, holandski, španski i slovenački jezik. Njegovi naredna dela uključuju roman "Anđela", "Meksiko" i "Išmail". Urednik je izdavačke kuće RENDE. Živi i radi u Beogradu.

Vladimir Bacunov, rođen 1970 u Berdjansku (Ukrajina). Književnik, prevodilac i ilustrator. Objavljivao u različitim časopisima i antologijama u Ukrajini i Rusiji.

Muharem Bazdulj, rođen 1977, je autor četiri knjige: tri zbirke priča (One like a song, Druga knjiga, Travničko trojstvo) i jednog romana (Koncert). Za Drugu knjigu je dobio nagradu SOROS FOUNDATION - OPEN SOCIETY BIH za najbolju knjigu priča u Bosni i Hercegovini. Dobitnik je također još nekoliko nagrada za pojedinačne kratke priče. Novinar je magazina Dani i saradnik mnogih časopisa u regiji. BH Radio 1 emitovao je tokom 2002. godine dve njegove radio-drame.

Laslo Blašković (1966) rođen je u Novom Sadu. Objavio je zbirke poezije: "Gledaš" (1986), "Zlatno doba" (1987), "Crvene brigade" (1989), "Ritam-mašina" (1991), "Životi bacača kocke" (1997), "Jutarnja daljina" (2002); romane "Imenjak" (1994), "Svadbeni marš" (1997), "Mrtva priroda sa satom" (2000) i radio dramu "Priča o malaksalosti" (2000). Urednik je časopisa "Polja" i priređivač knjige "Moj privatni Tito" (2003). Njegov četvrti roman "Madonin nakit" nedavno je objavio beogradski izdavač "Filip Višnjić" u biblioteci Albatros. Blašković je ovo delo napisao kao stipendista Fonda "Borislav Pekić".

Balša Brković je rođen 1966. godine u Titogradu. Završio je Filološki fakultet u Beogradu, grupa za opštu književnost i teoriju književnosti. Član je crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Urednik je rubrike za kulturu u dnevnom listu "Vijesti" u Podgorici. Objavio je zbirke pjesama "Konji jedu breskve" (1985), "Filip boje srebra" (1991) "Rt Svete Marije" (1993), "Contrapposto" (1998).

Zoran Đerić, rođen 1960. u Bačkom Dobrom Polju. Završio Filozofski fakultet u Novom Sadu. Na istom Fakultetu magistrirao ("Poezija Danila Kiša i Vladimira Nabokova") i doktorirao ("Dom i bezdomnost u poeziji XX veka, na primerima ruske, poljske i srpske pesničke emigracije"). Uređivao književne časopise To jest, Polja i Krovovi. Uređivao kulturu u Glasu omladine, posebna izdanja magazina Stav i vodio izdavačku delatnost Kulturnog centra Novog Sada. Bio upravnik i dramaturg Pozorišta mladih u Novom Sadu. Knjige poezije: Talog, 1983; Zglob, 1985; Unutrašnja obeležja, 1990; Pod starom , 1993; Odušak, 1994; Voglio dimenticare tutto (Bari, izvor poezije na italijanskom jeziku, 2001); Az bo vide. Azbučne molitve, Novi Sad, 2002. U štampi - Nataloženo (izabrane i nove pesme), Novi Sad, 2005. Knjigu o incestu: Sestra, Sremski Karlovci, 1992. Knjigu kritika sa pesničkom antologijom: Vatreno krštenje, Subotica, Sremski Karlovci, 1995. Dnevnik sa putovanja: Morje i mramorje , Sremski Karlovci, 2000. Studije: Anđeli nostalgije. Poezija Danila Kiša i Vladimira Nabokova, Banja Luka, 2000, Danilo Kiš: ruža-pesnik, Novi Sad, 2001. i - Pesnik i njegova senka. Eseji o srpskom pesništvu XX veka, Banja Luka-Beograd, 2005. Prevodio Nabokova, Harmsa, poljsku poeziju (u posebnim izdanjima) i različita dela sa ruskog, poljskog i bugarskog jezika, u periodici

Milan Đorđević, pesnik, prozni pisac, esejista i prevodilac. Uz knjige pesama: "Sa obe strane kože" (1979), "Muva i druge pesme" (1986), "Mumija" (1990), "Ćilibar i vrt" (1990), "Pustinja" (1995), "Čiste boje" (2002) i "Crna pomorandža" (2004) Đorđević je objavio knjigu eseja "Cveće i džungla" (2000) i knjige priča "Glib i vedrina" (1997) i "Slepa ulica" (2002). Kao stvaralac sa zavidnim iskustvom u međunarodnoj književnoj saradnji, koji je često boravio u inostranstvu, Milan Đorđević je i u Beogradu bio među osnivačima Foruma pisaca, pri kojem je nedavno pokrenuo izdavačku delatnost. Dobitnik je nagrade Vasko Popa za zbirku pesama "Crna pomorandža" 2005. godine

Aleksandar Gatalica rođen je 1964. godine u Beogradu. Diplomirao je Opštu književnost sa teorijom književnosti (nekadašnja Svetska književnost) 1989. godine u Beogradu. Objavio je romane "Linije života" 1993, drugo izdanje 1994. (nagrada "Miloš Crnjanski) i "Naličja" 1995. (Najuži izbor za NIN-ovu nagradu 1996. kao najmlađi finalista), kao i cikluse "Mimikrije" (1996) i "Vek" 1999. godine (nagrada "Ivo Andrić"). Proza Aleksandra Gatalice objavljivana je u svim književnim časopisima u Jugoslaviji ("Književnost", "Književne novine", Književna reč", "Letopis Matice srpske"...). Proza Aleksandra Gatalice prevedena je na engleski, nemački, francuski, ruski, španski, italijanski i još deset jezika Evrope.

Aleksandar Hemon rođen je u Sarajevu 1964 godine. Diplomirao je književnost na Univerzitetu u Sarajevu 1990, i objavio nekoliko priča i članaka u stručnim i književnim časopisima u Jugoslaviji. 1992 odlazi u Čikago u kom ostaje pošto njegov grad uskoro postaje poprište građanskog rata. Uskoro je usledila i odluka da počne da piše na engleskom jeziku i jedna od njegovih prvih priča "Islands," originalno objavljena u časopisu Ploughshares ušla je u izbor najbljih američkih kratkih priča u 1999 godini. Usledila je saradnja sa časopisima The New Yorker, Esquire, Granta a zbirka priča The Question of Bruno osvojila je nagradu za prvu knjigu "John C. Zacharis". Njegov nova knjiga se zove The Nowhere Man.

Fatos Lubonja, rođen je 1951 u Tirani u porodici intelektualaca i javnih radnika koji su tokom 1970-ih bili žrtve represije režima Envera Hodže. Diplomirao je fiziku na tamošnjem univerzitetu i 1974 biva prvi put zatvoren pošto su pronađeni njegovi dnevnici. 1979 biva osuđen na novih 16 godina kazne zbog kontrarevolucionarnih aktivnosti. Oslobođen je 1991, a 1994 osniva časopis Përpjekja čiji je urednik i danas. Godine 1997 Lubonja osniva Forum za demokratiju - savez koji je ujedinio ukupno osam opozicionih albanskih partija.

Mihajlo Pantić, prozni pisac i književni kritičar, rođen je 1957. godine u Beogradu.
Pored više knjiga kritika, studija, eseja i antologija objavio je zbirke priča: "Hronika sobe" (1984; nagrada "Sedam sekretara SKOJ-a"), "Vonder u Berlinu" (1987; drugo, pregledano izdanje, 1994) "Pesnici, pisci & ostala menažerija" (1992), "Ne mogu da se setim jedne rečenice" (1993; nagrada izdavackog preduzeća "Oktoih"; drugo, dopunjeno izdanje, 1996), "Novobeogradske priče" (1994; nagrada lista "Borba" za knjigu godine; drugo izdanje, 1998) i "Sedmi dan kosave" (1999).

Andrej Stasjuk (Andrzej Stasiuk), rođen 1960 u Varšavi, pisac i književni kritičar. Za svoju prozu je nagrašen mnogim nagradama uključujući i prestižnu "Koscielski Prize" za 1995 godinu. Pripadnik pacifističkih pokreta u Pljskoj tokom ranih 1980-ih, napustio je vosku i proveo 18 meseci u zatvoru. U početku objavljivao u polsjkim "underground" časopisima a danas je stalni presižnih dnevnih listova i magazina uključujući i dnevnik "Gazeta Wyborcza". Najpoznatija dela: "MURY HEBRONU / ZIDOVI HEBRONA" (1992), OPOWIESCI GALICYJSKIE / GALICIJSKE PRIČE, (1994) ZIMA..., (2001).

Igor Štiks je rođen 1977. godine u Sarajevu gde je i odrastao. Od 1992. živi u Zagrebu. 1996. počinje objavljivati kritičke tekstove o suvremenoj proznoj i esejističkoj produkciji te prijevode i pjesme u "Vijencu", "Kolu", "Zarezu", "Quorumu", na Trećem programu Hrvatskog radija i u sarajevskom časopisu "Lica". Priredio je knjigu izabranih priča Gorana Tribusona "Osmi okular" (Ceres, Zagreb 1998). S Daliborom Šimpragom uredio je antologiju nove hrvatske proze "22 u hladu" (Celeber, Zagreb 1999).

Kžištof Varga (Krzysztof Varga) je rođen 1968 u Varšavi. Studirao je Poljski jezik na Univerzitetu u Varšavi. Jedan od najpriznatijih polsjkih autora mlađe generacije. Njegova poslednja knjiga "Tekila" opisana je kao prvo uspešno predstavljanje jezika i govora mlađih generacija u Poljskoj prozi. Prevedena je na srpski (prevod: Zoran Đerić) i objavljena ove godine u izdanju Vega Media iz Novog Sada. Kšištof Varga radi za najtiražniji poljski dnevnik "Gazeta Wyborcza".

Štampaj